1. prosinca 1918. Hrvatska je stvorena je Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, od 1929. pod imenom Kraljevina Jugoslavija. Nakon toga došlo je pregrupiranja dotadašnje hrvatske političke i stranačke scene. Neke stranke iz doba Austro-Ugarske nastavljaju postojati, neke se uključuju i spajaju u nove stranke, a nastat će i neke nove.

Stranke su se razlikovale prema tome jesu li podržavale nastanak nove jugoslavenske države, u čemu su neke i same sudjelovale ili su se protivile. One koje su je podržavale razlikovale su se prema tome jesu li bile za već proglašenu monarhiju ili republiku te za već u praksi centralističko uređenje ili za njezino autonomističko ili federalističko preuređenje.

U devet epizoda podcasta Povijest plus objašnjavamo kako je, u austrougarsko doba oporbena i politički neutjecajna Hrvatska seljačka stranka, u novoj jugoslavenskoj državi postala plebiscitarno dominantna politička opcija među etničkim Hrvatima i kakve je imala odnose sa svojim mnogo slabijim političkim suparnicima.

Literatura:

Ljubomir Antić, Hrvatska federalistička seljačka stranka, Radovi IHP, 15/1982.

Branislav Gligorijević, Parlament i političke stranke u Jugoslaviji 1919-1929, Beograd 1979.

Josip Horvat, Politička povijest Hrvatske, sv. 2, Zagreb 1989.

Rudolf Horvat, Hrvatska na mučilištu, Zagreb 1992.

Jere Jareb, Pola stoljeća hrvatske politike, Zagreb 1995.

Fikreta Jelić-Butić, Ustaše i NDH, Zagreb 1977.

Mira Kolar-Dimitrijević, Put Stjepana Radića u Moskvu i pristup HRSS u Seljačku Internacionalu, Časopis za suvremenu povijest, 3/1972.

Bogdan Krizman, Ante Pavelić i ustaše, Zagreb 1978.

Zvonimir Kulundžić, Atentat na Stjepana Radića, Zagreb 1967.

Zlatko Matijević, Slom politike katoličkog jugoslavenstva – Hrvatska pučka stranka u političkom životu Kraljevine SHS, Zagreb 1998.

Hrvoje Matković, Veze između frankovaca i radikala od 1922-1925, Historijski zbornik, XV/1962.

Hrvoje Matković, Hrvatska zajednica, Istorija XX veka, ZR, sv. 5, Beograd 1963.

Hrvoje Matković, Šurminova akcija za osnivanje Hrvatske narodne stranke, Historijski zbornik XIX-XX/1966-67.

Hrvoje Matković, Svetozar Pribićević i Samostalna demokratska stranka do šestojanuarske diktature, Zagreb 1972.

Hrvoje Matković, Povijest Jugoslavije, Zagreb 1998.

Hrvoje Matković, Povijest Hrvatske seljačke stranke, Zagreb 1999.

Ante Pavelić, Doživljaji, Zagreb 1996.

Ante Pavelić, Doživljaji 2, Zagreb 1998.

Franjo Tuđman, Hrvatska u monarhističkoj Jugoslaviji, sv. 1, Zagreb 1993.

Povijest plus je podcast s političkim, društvenim, kulturnim i drugim temama iz povijesti s naoko neobičnim detaljima koji kao novi kamenčići u mozaiku mogu ili promijeniti naše viđenje prošlih događaja i procesa ili samo biti iznimke koje potvrđuju pravilo. Ti detalji nisu uvijek nepoznati, senzacionalni, skriveni ili prešućeni. Široj publici možda su promakli, a u akademskoj zajednici nisu prepoznati kao važni. Mali broj ljudi ih može smatrati barem vrijednim spomena da bi nešto veći broj o njima barem razmislio.

Podcast možete slušati preko: https://media.rss.com/povijest-plus/feed.xml

Ako želite podržati i pomoći moj rad, možete donirati / If you want to support and help my work, you can donate:

https://www.buymeacoffee.com/mariofabekovec

PayPal: fabekovec.mario@gmail.com

1. prosinca 1918. Hrvatska je stvorena je Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, od 1929. pod imenom Kraljevina Jugoslavija. Nakon toga došlo je pregrupiranja dotadašnje hrvatske političke i stranačke scene. Neke stranke iz doba Austro-Ugarske nastavljaju postojati, neke se uključuju i spajaju u nove stranke, a nastat će i neke nove.

Stranke su se razlikovale prema tome jesu li podržavale nastanak nove jugoslavenske države, u čemu su neke i same sudjelovale ili su se protivile. One koje su je podržavale razlikovale su se prema tome jesu li bile za već proglašenu monarhiju ili republiku te za već u praksi centralističko uređenje ili za njezino autonomističko ili federalističko preuređenje.

U devet epizoda podcasta Povijest plus objašnjavamo kako je, u austrougarsko doba oporbena i politički neutjecajna Hrvatska seljačka stranka, u novoj jugoslavenskoj državi postala plebiscitarno dominantna politička opcija među etničkim Hrvatima i kakve je imala odnose sa svojim mnogo slabijim političkim suparnicima.

Literatura:

Ljubomir Antić, Hrvatska federalistička seljačka stranka, Radovi IHP, 15/1982.

Branislav Gligorijević, Parlament i političke stranke u Jugoslaviji 1919-1929, Beograd 1979.

Josip Horvat, Politička povijest Hrvatske, sv. 2, Zagreb 1989.

Rudolf Horvat, Hrvatska na mučilištu, Zagreb 1992.

Jere Jareb, Pola stoljeća hrvatske politike, Zagreb 1995.

Fikreta Jelić-Butić, Ustaše i NDH, Zagreb 1977.

Mira Kolar-Dimitrijević, Put Stjepana Radića u Moskvu i pristup HRSS u Seljačku Internacionalu, Časopis za suvremenu povijest, 3/1972.

Bogdan Krizman, Ante Pavelić i ustaše, Zagreb 1978.

Zvonimir Kulundžić, Atentat na Stjepana Radića, Zagreb 1967.

Zlatko Matijević, Slom politike katoličkog jugoslavenstva – Hrvatska pučka stranka u političkom životu Kraljevine SHS, Zagreb 1998.

Hrvoje Matković, Veze između frankovaca i radikala od 1922-1925, Historijski zbornik, XV/1962.

Hrvoje Matković, Hrvatska zajednica, Istorija XX veka, ZR, sv. 5, Beograd 1963.

Hrvoje Matković, Šurminova akcija za osnivanje Hrvatske narodne stranke, Historijski zbornik XIX-XX/1966-67.

Hrvoje Matković, Svetozar Pribićević i Samostalna demokratska stranka do šestojanuarske diktature, Zagreb 1972.

Hrvoje Matković, Povijest Jugoslavije, Zagreb 1998.

Hrvoje Matković, Povijest Hrvatske seljačke stranke, Zagreb 1999.

Ante Pavelić, Doživljaji, Zagreb 1996.

Ante Pavelić, Doživljaji 2, Zagreb 1998.

Franjo Tuđman, Hrvatska u monarhističkoj Jugoslaviji, sv. 1, Zagreb 1993.

Povijest plus je podcast s političkim, društvenim, kulturnim i drugim temama iz povijesti s naoko neobičnim detaljima koji kao novi kamenčići u mozaiku mogu ili promijeniti naše viđenje prošlih događaja i procesa ili samo biti iznimke koje potvrđuju pravilo. Ti detalji nisu uvijek nepoznati, senzacionalni, skriveni ili prešućeni. Široj publici možda su promakli, a u akademskoj zajednici nisu prepoznati kao važni. Mali broj ljudi ih može smatrati barem vrijednim spomena da bi nešto veći broj o njima barem razmislio.

Ako želite podržati i pomoći moj rad, možete donirati / If you want to support and help my work, you can donate:

https://www.buymeacoffee.com/mariofabekovec

PayPal: fabekovec.mario@gmail.com

1. prosinca 1918. Hrvatska je stvorena je Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, od 1929. pod imenom Kraljevina Jugoslavija. Nakon toga došlo je pregrupiranja dotadašnje hrvatske političke i stranačke scene. Neke stranke iz doba Austro-Ugarske nastavljaju postojati, neke se uključuju i spajaju u nove stranke, a nastat će i neke nove.

Stranke su se razlikovale prema tome jesu li podržavale nastanak nove jugoslavenske države, u čemu su neke i same sudjelovale ili su se protivile. One koje su je podržavale razlikovale su se prema tome jesu li bile za već proglašenu monarhiju ili republiku te za već u praksi centralističko uređenje ili za njezino autonomističko ili federalističko preuređenje.

U devet epizoda podcasta Povijest plus objašnjavamo kako je, u austrougarsko doba oporbena i politički neutjecajna Hrvatska seljačka stranka, u novoj jugoslavenskoj državi postala plebiscitarno dominantna politička opcija među etničkim Hrvatima i kakve je imala odnose sa svojim mnogo slabijim političkim suparnicima.

Literatura:

Ljubomir Antić, Hrvatska federalistička seljačka stranka, Radovi IHP, 15/1982.

Branislav Gligorijević, Parlament i političke stranke u Jugoslaviji 1919-1929, Beograd 1979.

Josip Horvat, Politička povijest Hrvatske, sv. 2, Zagreb 1989.

Rudolf Horvat, Hrvatska na mučilištu, Zagreb 1992.

Jere Jareb, Pola stoljeća hrvatske politike, Zagreb 1995.

Fikreta Jelić-Butić, Ustaše i NDH, Zagreb 1977.

Mira Kolar-Dimitrijević, Put Stjepana Radića u Moskvu i pristup HRSS u Seljačku Internacionalu, Časopis za suvremenu povijest, 3/1972.

Bogdan Krizman, Ante Pavelić i ustaše, Zagreb 1978.

Zvonimir Kulundžić, Atentat na Stjepana Radića, Zagreb 1967.

Zlatko Matijević, Slom politike katoličkog jugoslavenstva – Hrvatska pučka stranka u političkom životu Kraljevine SHS, Zagreb 1998.

Hrvoje Matković, Veze između frankovaca i radikala od 1922-1925, Historijski zbornik, XV/1962.

Hrvoje Matković, Hrvatska zajednica, Istorija XX veka, ZR, sv. 5, Beograd 1963.

Hrvoje Matković, Šurminova akcija za osnivanje Hrvatske narodne stranke, Historijski zbornik XIX-XX/1966-67.

Hrvoje Matković, Svetozar Pribićević i Samostalna demokratska stranka do šestojanuarske diktature, Zagreb 1972.

Hrvoje Matković, Povijest Jugoslavije, Zagreb 1998.

Hrvoje Matković, Povijest Hrvatske seljačke stranke, Zagreb 1999.

Ante Pavelić, Doživljaji, Zagreb 1996.

Ante Pavelić, Doživljaji 2, Zagreb 1998.

Franjo Tuđman, Hrvatska u monarhističkoj Jugoslaviji, sv. 1, Zagreb 1993.

Povijest plus je podcast s političkim, društvenim, kulturnim i drugim temama iz povijesti s naoko neobičnim detaljima koji kao novi kamenčići u mozaiku mogu ili promijeniti naše viđenje prošlih događaja i procesa ili samo biti iznimke koje potvrđuju pravilo. Ti detalji nisu uvijek nepoznati, senzacionalni, skriveni ili prešućeni. Široj publici možda su promakli, a u akademskoj zajednici nisu prepoznati kao važni. Mali broj ljudi ih može smatrati barem vrijednim spomena da bi nešto veći broj o njima barem razmislio.

Ako želite podržati i pomoći moj rad, možete donirati / If you want to support and help my work, you can donate:

https://www.buymeacoffee.com/mariofabekovec

PayPal: fabekovec.mario@gmail.com